diff options
Diffstat (limited to 'language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex')
-rw-r--r-- | language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex | 154 |
1 files changed, 154 insertions, 0 deletions
diff --git a/language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex b/language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex new file mode 100644 index 0000000000..76bb286011 --- /dev/null +++ b/language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex @@ -0,0 +1,154 @@ + +\documentclass[a4paper,twoside,final,12pt]{article} +\usepackage[T2A]{fontenc} +\usepackage[cp1251]{inputenc} +\usepackage{verbatim} + +\title{Pravopis srpskohrvatskog jezika} +%\author{Zoran T. Filipovi\'{c} \\ +% Jurija Gagarina 263/6 \\ +% 11070 Novi Beograd, Srbija} + +\usepackage[english,serbian]{babel} +\def\dateserbian{% + \def\today{\number\day .~\ifcase\month\or + januar\or februar\or mart\or april\or maj\or + jun\or jul\or avgust\or septembar\or oktobar\or + novembar\or decembar\fi \space \number\year.}} + +%\isopage[12] +%\spinemargin=0cm +%\textwidth=17cm +%\semiisopage[12] +%\medievalpage[12] +%\checkandfixthelayout +%\usepackage{multicol}[1999/05/25] + +\usepackage[colorlinks,linkcolor=red,citecolor=black, +urlcolor=magenta,bookmarks,bookmarksopen]{hyperref} +\hypersetup{pdftitle={Pravopisna pravila srpskohrvatskog jezika}, + pdfauthor={Zoran T. Filipovic}, + pdfsubject={Uputstvo za prelom reci na kraju reda (hyphenations)}, + pdfkeywords={prelom, reci, hyphenation}, + pdfpagelayout={TwoPageRight}, + pdfstartview={Fit} + } + +\columnseprule=0.4pt +\usepackage{serhyplist} +\begin{document} +\frenchspacing +\maketitle +\selectlanguage{serbian} + +\section{Pravopisna pravila} + +\subsection{Pisma srpskohrvatskog jezika} + +\begin{enumerate} +\item{U srpskohrvatskom jeziku\footnote{Ovaj dokument je u potpunosti, bez ijedne +izmene, preuzet iz knjige: Pravopis srpskohrvatskog jezika, \v{S}kolsko izdanje. +Izdava\v{c}: Matica Srpska i Matica Hrvatska. Re\v{c}i ispisane \textsl{kurzivom} su napomena +data od strane Zorana Filipovi\'{c}a.} pi\v{s}emo:} +\begin{enumerate} +\item{\'{c}irilicom}: \\ , , , , , , , , , , , , , + , , , , , , , , , , , , \\ , , , , +\item{latinicom}: \\ a A, b B, c C, \v{c} \v{C}, \'{c} \'{C}, d D, d\v{z} D\v{z}, +{\dj} {\DJ}, e E, f F, g G, h H, i I, \\ j J, k K, l L, lj Lj, m M, n N, nj Nj, +o O, p P, r R, s S, \v{s} \v{S}, t T, \\ u U, v V, z Z, \v{z} \v{Z} +\end{enumerate} + +Oba ova pisma imaju po 30 slova, od kojih svako ozna\v{c}ava po jedan glas. Jedino se +slovom \em r \em, i u \'{c}irilici i u latinici, pi\v{s}e glas \em r \em ne samo kao +suglasnik ve\'{c} i kao samoglasnik, u svim polo\v{z}ajima gde ima vrednost samoglasnika: + +\begin{enumerate} +\item{u sredini re\v{c}i izme{\dj}u suglasnika \em (brvo, brz, drvo, krv, Hrvat, Srbin, +trn) \em} +\item{u po\v{c}etku re\v{c}i ispred suglasnika \em (rvati, rzati, rt)\em } +\item{na kraju re\v{c}i iza suglasnika \em (o\v{s}tro, satro) \em } +\item{ispred samoglasnika \em o \em koje je postalo od \em l \em \em (opro, otro, prostro, +umro) \em } +\item{iza samoglasnika koji se nalazi na kraju prvog dela slo\v{z}ene re\v{c}i kad njen +drugi deo po\v{c}inje glasom \em r \em iza koga dolazi suglasnik \em (zar{\dj}ati, porvati, +sur\v{z}ica) \em } +\end{enumerate} +%\end{enumerate} + +%\begin{enumerate} +\item{U \'{c}irilici se svaki glas pi\v{s}e po jednim znakom. U latinici se tako{\dj}er +po jednim znakom pi\v{s}u svi glasovi osim \em d\v{z}, lj \em i \em nj \em, koji se bele\v{z}e +kao dva znaka: ljudi, njiva, srd\v{z}ba (\'{c}iril.: , , ) + +Od re\v{c}i u kojima se u latinici slova \em d\v{z}, lj \em i \em nj \em, \v{c}itaju +kao jedan glas treba razlikovati slu\v{c}ajeve gde se tim slovima ozna\v{c}avaju +skupovi od po dva glasa, npr: \em nad\v{z}iveti, injekcija, konjugacija \em (\'{c}iril.: +\em , , \em ).} + +\item{U srpskohrvatskom knji\v{z}evnom jeziku i skupovi glasova se u pojedinim re\v{c}ima +pi\v{s}u onako kako se izgovaraju: \em potpetica, napretka, svadba, i\v{s}\v{c}eznuti\em. I +to na\v{s} pravopis \v{c}ini \textsl{fonetskim}. +Ali se u dodiru dveju susednih re\v{c}i svi glasovi pi\v{s}u onako kako se izgovaraju +kada se svaka re\v{c} posebno upotrebi: \em pod petom, pred ku\'{c}om, s njim, bez njih, \em +a ne: \em pot petom, pret ku\'{c}om, \ldots \em Gdekad, iz odre{\dj}enih razloga, i u +zasebnim re\v{c}ima odstupamo od \textsl{pisanja prema izgovoru}.} +\end{enumerate} + + +\subsection{Rastavljanje re\v{c}i na kraju retka} + +\begin{enumerate} +\item{Kada u pisanju (ili pri \v{s}tampanju) cela re\v{c} ne mo\v{z}e stati u retku u kome +je zapo\v{c}eta, onda se jedan njen deo prenosi u slede\'{c}i redak, a na mestu gde se +re\v{c} prelama pi\v{s}e se crtica (-). Pri tome treba imati na umu:} + +\begin{enumerate} +\item{Znak za rastavljanje re\v{c}i na kraju retka stavlja se izme{\dj}u samoglasnika +(kada se vi\v{s}e njih na{\dj}e jedan do drugog) ili iza samoglasnika a ispred suglasnika: +\em de-onica \em ili \em deo-nica, \em \em moli-oci \em ili \em molio-ci, \em +\em ja-ukati \em ili \em jau-kati, \em \em li-va-da, ma-li-na, ve-tar, \v{c}i-ta-ti, +dr-\v{z}a-ti. \em} +\item{Jedan glas, i kad je to samoglasnik, ne treba prenositi: nema potrebe rastavljati +re\v{c}i: \em de-o, ka-o, izgore-o. \em Pogotovo nije dopu\v{s}teno prenositi ni pojedine +suglasnike ni skupove suglasnika; ne mo\v{z}e se rastavljati npr.: \em du\v{z}nos-t, \em +ili \em du\v{z}no-st, \em \em perfek-t \em ili \em perfe-kt.\em } +\item{Ako se u sredini re\v{c}i nalaze suglasni\v{c}ki skupovi, u pisanju se znak za +preno\v{s}enje mo\v{z}e slobodno stavljati ili ispred celog suglasni\v{c}kog skupa +ili izme{\dj}u pojedinih suglasnika: \em ze-mlja \em ili \em zem-lja, \em +\em sta-klo \em ili \em stak-lo, \em \em pti-\v{c}ji \em ili \em pti\v{c}-ji, \em +\em se-stra \em ili \em ses-tra \em ili \em sest-ra, \em \em va-tra \em ili +\em vat-ra, \em \em kompa-ktno \em ili \em kompak-tno \em ili \em kompakt-no\em. + +Ipak se ne preporu\v{c}uje da se suglasni\v{c}ki skupovi koji su te\v{s}ki za +izgovor celi prenose na po\v{c}etak novog retka, nego je bolje rastavljati: +\em bor-ba, tram-vaj, brat-stvo, \v{s}kol-ski, ljud-ski, srod-stvo. \em } +\end{enumerate} +\item{U latinici nije dopu\v{s}teno znak za preno\v{s}enje stavljati izme{\dj}u dva +znaka kojima se pi\v{s}e jedan glas, nego se rastavlja: \em sa-njati, po-lje, ho-d\v{z}a \em +(a ne: san-jati, pol-je, hod-\v{z}a).} +\item{Ni u stranim se re\v{c}ima kada se pi\v{s}u izvorno znak za rastavljanje ne stavlja + izme{\dj}u slovnih znakova kojima se pi\v{s}e jedan glas, nego se oni rastavljaju na +ovaj na\v{c}in: Goe-the, War-szawa, Bau-delai-re, Ko-chanowski, Wa-shington.} +\item{Kada se u slo\v{z}enim re\v{c}ima sa sastavnim delovima koji se lako raspoznaju +na{\dj}u dva suglasnika, jedan na kraju prvog a drugi na po\v{c}etku drugog dela +slo\v{z}enice, rastavni znak se stavlja izme{\dj}u njih: \em ras-poznati, raz-rez, +iz-voditi, iz-vor, pod-metnuti, \em itd. + +Ali ako se granica izme{\dj}u sastavnih delova slo\v{z}enica ne raspoznaje, onda se i one +rastavljaju kao proste re\v{c}i: \em ra-zumeti, o-bu\'{c}i, o-teti, u-zeti. \em} +\item[Bele\v{s}ka.]{--- Ako treba rastavljati poluslo\v{z}enice na onom mestu gde su +spojene crticom, crtica se stavlja i na kraju prvog i na po\v{c}etku idu\'{c}eg retka: +\begin{flushright} +Bilo-\\ +-gora \\ +\v{S}ar-\\ +-planina \\ +Smail- \\ +-aga \\ +Ivani\'{c}- \\ +-grad +\end{flushright} +} +\end{enumerate} + +\end{document}
\ No newline at end of file |