summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex')
-rw-r--r--language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex154
1 files changed, 154 insertions, 0 deletions
diff --git a/language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex b/language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex
new file mode 100644
index 0000000000..76bb286011
--- /dev/null
+++ b/language/serbian/filipovic/he-le-na/pravopis_sh.tex
@@ -0,0 +1,154 @@
+
+\documentclass[a4paper,twoside,final,12pt]{article}
+\usepackage[T2A]{fontenc}
+\usepackage[cp1251]{inputenc}
+\usepackage{verbatim}
+
+\title{Pravopis srpskohrvatskog jezika}
+%\author{Zoran T. Filipovi\'{c} \\
+% Jurija Gagarina 263/6 \\
+% 11070 Novi Beograd, Srbija}
+
+\usepackage[english,serbian]{babel}
+\def\dateserbian{%
+ \def\today{\number\day .~\ifcase\month\or
+ januar\or februar\or mart\or april\or maj\or
+ jun\or jul\or avgust\or septembar\or oktobar\or
+ novembar\or decembar\fi \space \number\year.}}
+
+%\isopage[12]
+%\spinemargin=0cm
+%\textwidth=17cm
+%\semiisopage[12]
+%\medievalpage[12]
+%\checkandfixthelayout
+%\usepackage{multicol}[1999/05/25]
+
+\usepackage[colorlinks,linkcolor=red,citecolor=black,
+urlcolor=magenta,bookmarks,bookmarksopen]{hyperref}
+\hypersetup{pdftitle={Pravopisna pravila srpskohrvatskog jezika},
+ pdfauthor={Zoran T. Filipovic},
+ pdfsubject={Uputstvo za prelom reci na kraju reda (hyphenations)},
+ pdfkeywords={prelom, reci, hyphenation},
+ pdfpagelayout={TwoPageRight},
+ pdfstartview={Fit}
+ }
+
+\columnseprule=0.4pt
+\usepackage{serhyplist}
+\begin{document}
+\frenchspacing
+\maketitle
+\selectlanguage{serbian}
+
+\section{Pravopisna pravila}
+
+\subsection{Pisma srpskohrvatskog jezika}
+
+\begin{enumerate}
+\item{U srpskohrvatskom jeziku\footnote{Ovaj dokument je u potpunosti, bez ijedne
+izmene, preuzet iz knjige: Pravopis srpskohrvatskog jezika, \v{S}kolsko izdanje.
+Izdava\v{c}: Matica Srpska i Matica Hrvatska. Re\v{c}i ispisane \textsl{kurzivom} su napomena
+data od strane Zorana Filipovi\'{c}a.} pi\v{s}emo:}
+\begin{enumerate}
+\item{\'{c}irilicom}: \\ , , , , , , , , , , , , ,
+ , , , , , , , , , , , , \\ , , , ,
+\item{latinicom}: \\ a A, b B, c C, \v{c} \v{C}, \'{c} \'{C}, d D, d\v{z} D\v{z},
+{\dj} {\DJ}, e E, f F, g G, h H, i I, \\ j J, k K, l L, lj Lj, m M, n N, nj Nj,
+o O, p P, r R, s S, \v{s} \v{S}, t T, \\ u U, v V, z Z, \v{z} \v{Z}
+\end{enumerate}
+
+Oba ova pisma imaju po 30 slova, od kojih svako ozna\v{c}ava po jedan glas. Jedino se
+slovom \em r \em, i u \'{c}irilici i u latinici, pi\v{s}e glas \em r \em ne samo kao
+suglasnik ve\'{c} i kao samoglasnik, u svim polo\v{z}ajima gde ima vrednost samoglasnika:
+
+\begin{enumerate}
+\item{u sredini re\v{c}i izme{\dj}u suglasnika \em (brvo, brz, drvo, krv, Hrvat, Srbin,
+trn) \em}
+\item{u po\v{c}etku re\v{c}i ispred suglasnika \em (rvati, rzati, rt)\em }
+\item{na kraju re\v{c}i iza suglasnika \em (o\v{s}tro, satro) \em }
+\item{ispred samoglasnika \em o \em koje je postalo od \em l \em \em (opro, otro, prostro,
+umro) \em }
+\item{iza samoglasnika koji se nalazi na kraju prvog dela slo\v{z}ene re\v{c}i kad njen
+drugi deo po\v{c}inje glasom \em r \em iza koga dolazi suglasnik \em (zar{\dj}ati, porvati,
+sur\v{z}ica) \em }
+\end{enumerate}
+%\end{enumerate}
+
+%\begin{enumerate}
+\item{U \'{c}irilici se svaki glas pi\v{s}e po jednim znakom. U latinici se tako{\dj}er
+po jednim znakom pi\v{s}u svi glasovi osim \em d\v{z}, lj \em i \em nj \em, koji se bele\v{z}e
+kao dva znaka: ljudi, njiva, srd\v{z}ba (\'{c}iril.: , , )
+
+Od re\v{c}i u kojima se u latinici slova \em d\v{z}, lj \em i \em nj \em, \v{c}itaju
+kao jedan glas treba razlikovati slu\v{c}ajeve gde se tim slovima ozna\v{c}avaju
+skupovi od po dva glasa, npr: \em nad\v{z}iveti, injekcija, konjugacija \em (\'{c}iril.:
+\em , , \em ).}
+
+\item{U srpskohrvatskom knji\v{z}evnom jeziku i skupovi glasova se u pojedinim re\v{c}ima
+pi\v{s}u onako kako se izgovaraju: \em potpetica, napretka, svadba, i\v{s}\v{c}eznuti\em. I
+to na\v{s} pravopis \v{c}ini \textsl{fonetskim}.
+Ali se u dodiru dveju susednih re\v{c}i svi glasovi pi\v{s}u onako kako se izgovaraju
+kada se svaka re\v{c} posebno upotrebi: \em pod petom, pred ku\'{c}om, s njim, bez njih, \em
+a ne: \em pot petom, pret ku\'{c}om, \ldots \em Gdekad, iz odre{\dj}enih razloga, i u
+zasebnim re\v{c}ima odstupamo od \textsl{pisanja prema izgovoru}.}
+\end{enumerate}
+
+
+\subsection{Rastavljanje re\v{c}i na kraju retka}
+
+\begin{enumerate}
+\item{Kada u pisanju (ili pri \v{s}tampanju) cela re\v{c} ne mo\v{z}e stati u retku u kome
+je zapo\v{c}eta, onda se jedan njen deo prenosi u slede\'{c}i redak, a na mestu gde se
+re\v{c} prelama pi\v{s}e se crtica (-). Pri tome treba imati na umu:}
+
+\begin{enumerate}
+\item{Znak za rastavljanje re\v{c}i na kraju retka stavlja se izme{\dj}u samoglasnika
+(kada se vi\v{s}e njih na{\dj}e jedan do drugog) ili iza samoglasnika a ispred suglasnika:
+\em de-onica \em ili \em deo-nica, \em \em moli-oci \em ili \em molio-ci, \em
+\em ja-ukati \em ili \em jau-kati, \em \em li-va-da, ma-li-na, ve-tar, \v{c}i-ta-ti,
+dr-\v{z}a-ti. \em}
+\item{Jedan glas, i kad je to samoglasnik, ne treba prenositi: nema potrebe rastavljati
+re\v{c}i: \em de-o, ka-o, izgore-o. \em Pogotovo nije dopu\v{s}teno prenositi ni pojedine
+suglasnike ni skupove suglasnika; ne mo\v{z}e se rastavljati npr.: \em du\v{z}nos-t, \em
+ili \em du\v{z}no-st, \em \em perfek-t \em ili \em perfe-kt.\em }
+\item{Ako se u sredini re\v{c}i nalaze suglasni\v{c}ki skupovi, u pisanju se znak za
+preno\v{s}enje mo\v{z}e slobodno stavljati ili ispred celog suglasni\v{c}kog skupa
+ili izme{\dj}u pojedinih suglasnika: \em ze-mlja \em ili \em zem-lja, \em
+\em sta-klo \em ili \em stak-lo, \em \em pti-\v{c}ji \em ili \em pti\v{c}-ji, \em
+\em se-stra \em ili \em ses-tra \em ili \em sest-ra, \em \em va-tra \em ili
+\em vat-ra, \em \em kompa-ktno \em ili \em kompak-tno \em ili \em kompakt-no\em.
+
+Ipak se ne preporu\v{c}uje da se suglasni\v{c}ki skupovi koji su te\v{s}ki za
+izgovor celi prenose na po\v{c}etak novog retka, nego je bolje rastavljati:
+\em bor-ba, tram-vaj, brat-stvo, \v{s}kol-ski, ljud-ski, srod-stvo. \em }
+\end{enumerate}
+\item{U latinici nije dopu\v{s}teno znak za preno\v{s}enje stavljati izme{\dj}u dva
+znaka kojima se pi\v{s}e jedan glas, nego se rastavlja: \em sa-njati, po-lje, ho-d\v{z}a \em
+(a ne: san-jati, pol-je, hod-\v{z}a).}
+\item{Ni u stranim se re\v{c}ima kada se pi\v{s}u izvorno znak za rastavljanje ne stavlja
+ izme{\dj}u slovnih znakova kojima se pi\v{s}e jedan glas, nego se oni rastavljaju na
+ovaj na\v{c}in: Goe-the, War-szawa, Bau-delai-re, Ko-chanowski, Wa-shington.}
+\item{Kada se u slo\v{z}enim re\v{c}ima sa sastavnim delovima koji se lako raspoznaju
+na{\dj}u dva suglasnika, jedan na kraju prvog a drugi na po\v{c}etku drugog dela
+slo\v{z}enice, rastavni znak se stavlja izme{\dj}u njih: \em ras-poznati, raz-rez,
+iz-voditi, iz-vor, pod-metnuti, \em itd.
+
+Ali ako se granica izme{\dj}u sastavnih delova slo\v{z}enica ne raspoznaje, onda se i one
+rastavljaju kao proste re\v{c}i: \em ra-zumeti, o-bu\'{c}i, o-teti, u-zeti. \em}
+\item[Bele\v{s}ka.]{--- Ako treba rastavljati poluslo\v{z}enice na onom mestu gde su
+spojene crticom, crtica se stavlja i na kraju prvog i na po\v{c}etku idu\'{c}eg retka:
+\begin{flushright}
+Bilo-\\
+-gora \\
+\v{S}ar-\\
+-planina \\
+Smail- \\
+-aga \\
+Ivani\'{c}- \\
+-grad
+\end{flushright}
+}
+\end{enumerate}
+
+\end{document} \ No newline at end of file